Donošenjem Pravilnika o energetskom pregledu za velika poduzeća (NN 123/15) dana 4. studenog 2015. godine Ministarstvo gospodarstva je propisalo obvezu i način provođenja energetskog pregleda za velika poduzeća. Velikim poduzećima se smatraju trgovačka društva koja ispunjavaju barem dva od tri sljedeća uvjeta: – ukupna aktiva od najmanje 130.000.000,00 kuna, – godišnji prihod od najmanje 260.000.000,00 kuna, – prosječno najmanje 250 zaposlenih radnika tijekom poslovne godine.

Energetski pregled velikog poduzeća obuhvaća analizu tehničkih i energetskih svojstava građevina i analizu svih tehničkih i procesnih sustava velikog poduzeća, odnosno svih sustava proizvodnje, transformacije, distribucije i potrošnje energije/vode/sirovina koji troše energiju i vodu s ciljem utvrđivanja učinkovitosti. Energetski pregled uključuje i energetski pregled povezanih i ovisnih društava velikih poduzeća, iznimno operatori mreže i operatori sustava koji su sastavni dio vertikalno ili horizontalno integriranog poduzeća, energetski pregled provode samostalno. Energetski pregled provodi ovlaštena osoba na temelju ovlaštenja koje daje Ministarstvo gospodarstva. Ovlaštena osoba za energetske preglede dužna je osigurati da se energetski pregled obavlja s najmanje dvije stručne osobe od kojih najmanje jedna mora biti odgovorna osoba strojarske struke. U energetskom pregledu sudjeluje i najmanje jedna osoba zaposlena u velikom poduzeću na poslovima upravljanja, održavanja ili drugim poslovima vezanim uz proizvodne i poslovne procese u velikom poduzeću. Energetski pregled provodi se svake četiri godine.

Velika poduzeća dužna su provesti obvezu energetskog pregleda ili uvesti sustav upravljanja energijom po normi HRN ISO 50001 najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.

Za provedbu energetskog pregleda potrebno je osigurati:

1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine, putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom
2. tehničku dokumentaciju građevina i postrojenja koje koristi veliko poduzeće i koje je predmet energetskog pregleda u svom poslovanju
3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima i energetskim pregledima zgrada koje veliko poduzeće koristi i/ili ima u vlasništvu
4. izvješća o redovitim pregledima i servisima strojeva i drugih tehničkih sustava kojima se služi u poslovnim procesima velikog poduzeća
5. slobodan pristup svim dijelovima građevina i tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima
6. postavljanje mjernih uređaja potrebnih za provođenje mjerenja u svrhu izrade energetskog pregleda, ukoliko postavljanje takvih uređaja ne uzrokuje troškove koji su nerazmjerni koristi od takvih mjerenja
7. razgovor s djelatnicima velikog poduzeća u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u zgradi.

Završno izvješće o energetskom pregledu obvezno sadrži:

1. naslovnu stranu obavljenog energetskog pregleda
2. analizu postojećeg stanja građevine i svih energetskih sustava velikog poduzeća
3. analizu transporta ukoliko poduzeće koristi 50 ili više registriranih vozila ili ukoliko je snaga svih registriranih vozila u vlasništvu firme veća od 3.000 kW, koja minimalno uključuje popis vozila te analizu potrošnje energije i energenata
4. analizu potrošnje energije i energenata te vode koja minimalno uključuje detaljan prikaz potrošnje energije, energenata i vode, modeliranje potrošnje energije, energenata i vode te analizu efikasnosti potrošnje energije
5. dijagram toka energije i tvari te vode i otpada
6. izvješće o provedenim mjerenjima
7. analizu mogućnosti spajanja na mrežu distribucijsku mrežu centralnog i zatvorenog toplinskog sustava i sustava centraliziranog hlađenja
8. zaključak s preporukama mjera za povećanje energetske učinkovitosti uključujući izračun procijenjene vrijednosti ulaganja i interne stope rentabilnosti za životni ciklus mjere energetske učinkovitosti.

 

OBVEZE ENERGETSKOG PREGLEDA I CERTIFICIRANJA

Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN br. 81/12, 29/13, 78/13) i Zakonu o gradnji (NN 153/13) obveza energetskog pregleda građevine provodi se za:

1. građevinu koju veliki potrošač (neposredna potrošnja energije >10 GWh) koristi za obavljanje svoje djelatnosti,
2. javnu rasvjetu (koja uključuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja),
3. zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi 500 m², a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m²,
4. postojeće zgrade ili dijelove zgrada koji čine samostalne uporabne cjeline i koje podliježu obvezi energetskog certifciranja zgrada,
5. sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i veće,
6. sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i veće.

 

Prema Zakonu o gradnji (NN 153/13)

• Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela sa sustavom grijanja na tekuća, plinovita ili kruta goriva dužan je osigurati redoviti pregled:

1. 1. Sustav grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 20 kW i veće jednom u deset (10) godina
   2. Sustav grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 100 kW i veće jednom u dvije (2) godina
   3. Sustav grijanja s kotlom na plin efektivne nazivne snage 100 kW i veće jednom u četiri (4) godine

• Vlasnik zgrade i njezina posebnog dijela sa sustavom za hlađenje ili klimatizaciju nazivne snae 12 kW i veće dužan je osigurati redoviti pregled tog sustava jednom u pet (5) godina

Obveza energetskog certificiranja zgrade

• Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN br. 81/12, 29/13, 78/13) nije drukčije propisano.
• Postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju moraju imati važeći energetski certifikat i predan na uvid kupcu prije sklapanja ugovora o prodaji od 1. srpnja 2013. godine.
• Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu, prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu od 1. siječnja 2016. godine.
• Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrade korisne površine veće od 1000 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2012.
• Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrade korisne površine veće od 500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2013.
• Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrade korisne površine veće od 250 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2015.

Nove zgrade

• Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², a koje podliježu obvezi energetskog certificiranja prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN br. 81/12, 29/13, 78/13), investitor je prije početka uporabe zgrade odnosno puštanja u pogon dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera, a za ostale zgrade energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.
• Ako se nova zgrada ili njezin dio koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku građenja, tada je vlasnik (novi investitor) koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio, dužan osigurati energetski certifikat prije početka uporabe odnosno puštanja u pogon te zgrade odnosno njezinog dijela.

 

 Tko ima izuzeće od energetskog certificiranja zgrade?

1. nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m²;
2. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;
3. privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta;
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese;
5. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;
6. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;
7. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji;
8. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.

 

Kako se izdaje energetski certifikat?

Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.

Iznimno se energetski certifikat može izdati i za dio zgrade ako se radi o zgradi koja je definirana kao »zgrada s više zona« ili za dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina i ima poseban uređaj za mjerenje potrošnje energije. Kod »zgrada mješovite namjene« kod koje se dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade koristi za javnu namjenu, tada se za taj dio zgrade izdaje zaseban energetski certifikat. U slučaju da se za »zgradu mješovite namjene« izdaje jedan zajednički energetski certifikat za cijelu zgradu, tada se postupak energetskog certificiranja te zgrade provodi sukladno pretežitoj namjeni zgrade.

 

Rok važenja energetskog certifikata zgrada?

Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina.

 

Koja je periodika energetskog pregleda??

Energetski pregled građevine obvezno se provodi jednom u pet (5) godina od dana dostave posljednjeg izvješća o energetskom pregledu. Za zgrade koje imaju obvezu provođenja energetskog pregleda prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN br. 81/12, 29/13, 78/13) energetski pregled sustava grijanja, te sustava hlađenja i klimatizacije sastavni je dio energetskog pregleda zgrade.

Redoviti pregled sustava grijanja, te sustava hlađenja i klimatizacije obvezno se provodi jednom u pet godina od dana dostave posljednjeg izvješća o redovitom pregledu.

Redoviti pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage veće od 100 kW obvezno se provodi svake dvije godine od dana dostave izvješća o redovitom pregledu, a kod plinskih kotlova svake 4 godine. Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok do sljedećeg redovitog pregleda propisanog Pravilnikom.